Croadria - web hosting - Combined Feed

Administracija za korisnike

2008-04-18 10:45:00

User Self Management - Administracija za korisnike

Administracija e-mail servera

2008-04-18 10:40:00

Domain Management - Administracija email servera

Osnovne informacije

2008-04-18 10:35:40

Osnovne informacije oh hell yeah!

WebMail

2008-04-18 07:00:50

WebMail - Web pristup emailu

test

2008-04-17 16:00:30

test

General advice

2007-12-02 14:25:20

Switch to unix! :)

testni email unos

2007-12-02 14:25:00

LalALALAla

Tralalla

Terminalski rad (SSH)

2007-12-01 21:15:50

Terminalski rad na našem poslu�itelju omogu�en vam je ukoliko posjedujete klijentski program koji mo�e komunicirati SSH protokolom (verzija 2). SSH protokol svu vašu komunikaciju s poslu�iteljem kriptira i tako smanjuje sigurnosni rizik vaših i naših podataka. Terminalski pristup slu�i za ru�no instaliranje CGI skripti, mijenjanje datoteka (stranica) na samom poslu�itelju ili pristup MySQL bazi radi kreiranja novih tablica te sli�nih radnji vezanih uz odr�avanje vaših web-stranica.
Za terminalski pristup, preporu�amo vam instalaciju nekoliko Windows programa koji podr�avaju SSH protokol:

SecureCRT mo�ete presnimiti s adrese www.vandyke.com
TeraTerm s SSH ekstenzijama nalazi se na adresi http://hp.vector.co.jp/authors/VA002416/teraterm.html.
PUTTY je odli�an i besplatan SSH client, mo�ete ga downloadati s adrese http://www.chiark.greenend.org.uk/~sgtatham/putty/

Nakon što ste jedan od doti�nih programa instalirali na svoje ra�unalo, na poslu�itelj se mo�ete spojiti prema kratkim uputama:

Protocol izaberite 'SSH2' (obavezno verziju 2)
SSH server - standard
Encryption - 3DES
Hostname - upišite ime poslu�itelja koje ste dobili s našim uputama
User name - upišite korisni�ko ime (username) za spajanje na poslu�itelj koje ste dobili s našim uputama
Password - upišite šifru (password) koju ste dobili s gornjim korisni�kim imenom

Unix shell

Nakon što se uspješno spojite na poslu�itelj, na�i �ete se u ljusci Linux operacijskog sustava, donekle sli�noj onoj koju dobijete kada u Windows okru�ju izaberete "MS-DOS prompt", no naredbe se bitno razlikuju. Evo nekih naj�eš�e korištenih naredbi (komande se pišu BEZ navodnika):

'ls' izlistava datoteke u direktoriju, a najviše �e informacija pru�iti s parametrom '-l', dakle koristite je kao 'ls -l'. Informacije o jednoj datoteci mo�ete dobiti tako da njeno ime napišete u nastavku naredbe, primjerice: 'ls -l index.html' ispisat �e samo informacije o datoteci 'index.html'
'cd' prebacuje vas natrag u po�etni direktorij (onaj u kojem se nalazite odmah po spajanju), ili, ako mu kao argument date ime direktorija, prebacuje vas u �eljeni direktorij, dakle 'cd imedirektorija'. Ukoliko se �elite prebaciti direktno u neki direktorij, mo�ete napisati i punu putanju do njega, a komponente putanje morate odvojiti znakom '/', kao u primjeru:
'cd /home/sites/www.primjer.com/web/cgi-bin'
'man imekomande' prikazuje vam pomo� o komandi, primjerice: 'man ls' �e prikazati pomo� o gore spomenutoj 'ls' komandi
'rm imedatoteke' briše datoteku sa zadanim imenom, dakle 'rm index.htm' �e izbrisati datoteku 'index.htm'. Budite osobito pa�ljivi pri korištenju ove naredbe jer jednom obrisanu datoteku više ni na koji na�in nije mogu�e vratiti
'cp izvor odredište' kopira datoteku 'izvor' u datoteku 'odredište'. Mo�ete upisati i punu putanju do obje datoteke. Ukoliko �elite iskopirati cijeli direktorij sa svim datotekama u njemu i poddirektorijima, mo�ete koristiti parametar '-r' s punim putanjama, pa bi naredba izgledala ovako:
'cp -r /staza/do/izvora /staza/do/odredista'
'mkdir imedirektorija' kreira direktorij sa zadanim imenom, dakle, 'mkdir slike' �e kreirati direktorij 'slike'
'logout' završava rad i prekida vezu s poslu�iteljem

Nekoliko sljede�ih re�enica pokušat �e vam pribli�iti osnovne koncepte sigurnosti vaših datoteka na Linux sustavu. Korisnici na Linux poslu�itelju mogu imati tri vrste pristupa svakoj datoteci i to:

pristup za �itanje
pristup za pisanje
pristup za pokretanje

Sami korisnici, iz ove perspektive, mogu se podijeliti na tri razli�ite kategorije i to:

vlasnik datoteke
pripadnici iste korisni�ke grupe kao i vlasnik
ostali korisnici (koji ne spadaju niti u jednu od prve dvije klase)

Kada naredbom "ls -l" izlistate sadr�aj direktorija, za svaku pojedinu datoteku dobit �ete ispis kao u sljede�em redu:
-rwxr----- 1 test test 1738 Nov 10 17:04 index.html

Ovaj ispis mo�emo podijeliti u stupce, koje �emo ukratko objasniti:

Prvi stupac u gornjem primjeru sastoji se od slova ''rwx'' i znakova "-". U njemu su sadr�ani podaci o pristupu. Prvi znak zdesna u gornjem je primjeru "-" i kod svih �e datoteka biti isti. No, ako u ispisu kao prvi znak dobijete "d", zna�i da se ispisani red odnosi na direktorij, �ije ime pogledajte u zadnjem stupcu ispisa i u koji se mo�ete pozicionirati ve� spomenutom naredbom ''cd imedirektorija''.
Sljede�a skupina od tri znaka govori koje dozvole ima vlasnik datoteke. U ovom slu�aju, prisutna su slova "rwx", što zna�i da vlasnik ima dozvolu za �itanje ("r"), pisanje ("w") i pokretanje ("x") datoteke.
Srednja skupina od tri znaka, u gornjem primjeru "r--" daje nam do znanja koju mogu�nost pristupa datoteci imaju korisnici koji su �lanovi iste korisni�ke grupe kao i vlasnik. Kako znak "-" zapravo zna�i nedostatak pristupa, u našem slu�aju, korisnici u istoj korisni�koj grupi kojoj pripada i vlasnik datoteke mogu datoteku samo �itati ("r"), a ne mogu u nju pisati niti je pokretati (umjesto slova "wx" stoje znakovi "--").
Zadnja skupina od tri znaka ozna�ava mogu�nosti pristupa datoteci za ostale korisnike na sustavu, a budu�i da su u gornjem primjeru ti znakovi "---", to zapravo zna�i da ostali korisnici datoteku ne mogu niti �itati, niti u nju pisati, niti je izvršavati.
Ako se radi o direktoriju, oznake imaju malo druga�ije zna�enje. U slu�aju direktorija, dakle, slovo "r" ozna�ava pristup za listanje (ispisivanje liste datoteka) direktorija, slovo "w" ozna�ava pristup za kreiranje novih datoteka u direktoriju, a slovo "x" ozna�ava pristup ulaza u direktorij (upotrebom ve� više puta spomenute naredbe ''cd imedirektorija'').
Drugi stupac ozna�ava broj kopija doti�ne datoteke u sustavu i nije nam bitan (u gornjem primjeru broj 1 ozna�ava da postoji samo jedna kopija ove datoteke).
Tre�i stupac ozna�ava korisni�ko ime vlasnika datoteke. Ako ste datoteku kreirali vi, tada to mora biti korisni�ko ime koje vam slu�i i kod spajanja na poslu�itelj.
Prva skupina od tri znaka u prvom stupcu (stupcu pristupa) ozna�ava koje pristupe datoteci ima njen vlasnik, dakle, korisnik �ije se korisni�ko ime nalazi u ovom, tre�em stupcu. U gornjem ispisu, vlasnik je korisnik s korisni�kim imenom "test".
U �etvrtom stupcu jest grupa kojoj pripada vlasnik datoteke. Pristupi svih korisnika koji su �lanovi doti�ne grupe (u gornjem ispisu to je grupa "test") definirani su drugom skupinom od tri znaka u prvom stupcu.
Peti stupac ozna�ava veli�inu datoteke.
Šesti stupac se sastoji od tri elementa i sadr�i datum i vrijeme kreiranja, odnosno modificiranja datoteke.
Posljednji stupac ispisuje ime (naziv) datoteke, odnosno direktorija.

Vlasnik datoteke mo�e ru�no mijenjati pristup korištenjem naredbe ''chmod''. Sintaksa je ''chmod klase +/- pristupi imedatoteke'', gdje su klase jedno ili više od: "u" (vlasnik datoteke), "g" (grupa kojoj pripada vlasnik) i "o" (ostali korisnici), znak "+" se stavlja kada �elimo dodati pristup, a znak "-" kada ga �elimo oduzeti, i pristup je jedno ili više od ve� objašnjenih slova za pristup, dakle, "r", "w" ili "x".

Slijede�ih pet primjera pru�aju ilustraciju upotrebe ove naredbe:

�elimo vlasniku dodati pristup za izvršavanje datoteke ''program.exe'':
''chmod u+x program.exe''
�elimo svim korisnicima koji nisu vlasnici datoteke niti pripadaju u grupu vlasnika datoteke onemogu�iti bilo kakav pristup datoteci ''program.exe'':
''chmod o-rwx program.exe''
�elimo vlasniku i korisnicima u istoj grupi omogu�iti pisanje u datoteku ''sadr�aj.txt'':
''chmod ug+w sadrzaj.txt''
�elimo svim korisnicima na poslu�itelju dati sve mogu�e pristupe datoteci (i �itanje, i pisanje, i pokretanje) ''program.exe'':
''chmod ugo+rwx program.exe''
�elimo svim korisnicima na poslu�itelju koji nisu vlasnici direktorija niti pripadaju u grupu vlasnika onemogu�iti ula�enje, listanje i stvaranje datoteka u direktoriju 'programi':
'chmod o-rwx programi'

Pristupi se mogu zadati i brojkama. Brojka 4 ozna�ava pristup za �itanje ("r"), brojka 2 pristup za pisanje ("w"), a brojka 1 pristup za pokretanje ("x"). Brojke pristupa se za pojedinu klasu korisnika zbrajaju, pa se kao argument naredbi ''chmod'' mogu u obliku troznamenkastog broja prenijeti svi �eljeni pristupi za datoteku. Primjerice, �elite li vlasniku dati sve pristupe za datoteku (4+2+1=7), korisnicima u istoj grupi samo pristup za �itanje (4), a ostalima isto tako samo za �itanje (4), izdat �ete naredbu: ''chmod 744 imedatoteke'' ''

Nakon što smo iznijeli tehni�ku pozadinu, slijedi nekoliko korisnih savjeta o pru�anju pristupa datotekama:

Vrlo su rijetki slu�ajevi kada datoteci ili direktoriju pristup mora biti 777 (odnosno ''ugo+rwx'') i zato takve pristupe NE DOPUŠTAJTE. Ako ste u nedoumici, probajte prvo s pristupom 770 (''ug+rwx''), pa ako se datoteka ne ponaša onako kako ste o�ekivali, najbolje je da nas pitate za savjet prije nego što dopustite svim korisnicima na poslu�itelju �itanje i pisanje u doti�nu datoteku.
Prilikom postavljanja stranica na poslu�itelj, svim �e datotekama pristup biti postavljen na vrijednost 750 (''u+rwx; g+rx''), što �e najve�em broju postavljenih datoteka omogu�avati da se ponašaju onako kako bi i trebale, a ostalim korisnicima na poslu�itelju onemogu�iti njihovo �itanje i mijenjanje. Ukoliko, nakon što ste eksperimentirali s pristupima, datoteku više ne mo�ete vidjeti iz svog web-preglednika, vratite joj pristup na 770.
Ukoliko ste nekada u dvojbi oko postavljanja pristupa svojim datotekama, bolje je pitati nego postaviti preveliki pristup jer tako zlonamjernim korisnicima dopuštate pristup ili �ak uništavanje svojih datoteka.

mySQL baza podataka

2007-12-01 21:15:50

Web-server opremljen je kompletnim DBM sustavom MySQL kojim mo�ete spremati i prikazivati podatke iz vlastite baze podataka na svojim stranicama. S obzirom da se pristup mySQL bazi daje na zahtjev, potrebno je javiti se Linux administratorima koji �e vam kreirati bazu i poslati osnovne podatke za rad.
Standardno �ete na svojoj bazi mo�i izvoditi sve osnovne operacije dodavanja, brisanja i mijenjanja tablica, te dodavanja, brisanja i mijenjanja zapisa u tablicama. Pisanje i �itanje podataka iz datoteka omogu�uje se na izri�it zahtjev radi sigurnosti sustava. Iz istog, sigurnosnog razloga pristup MySQL DBM sustavu je omogu�en samo s poslu�itelja (localhost), no umjesto toga bazu mo�ete administrirati preko web-su�elja na adresi:

https://mysql.korisnicka_domena/

Ostalih ograni�enja u korištenju baze nema, sve dok time ne ometate rad drugih korisnika, DBM sustava ili samog poslu�itelja. U slu�aju da vam gornja adresa prikazuje grešku, molimo vas da se javite Linux administratoru.
Više informacija o radu s MySQL DBM sustavom mo�ete pro�itati na stranicama:
MySQL slu�bene stranice
Devshed.com

Statistika pristupa

2007-12-01 21:15:20

Za izradu statistike pristupa web-stranicama koristimo program Webalizer. Sama statisti�ka obrada vrši se jednom dnevno i to u ranojutarnjim satima. Slijede osnovni pojmovi za lakše razumijevanje funkcija Webalizera.

Hits predstavlja ukupan broj zahtjeva serveru za zadano razdoblje (mjesec, dan, sat i sl...).

Files su oni hitovi za koje web-server nije generirao obavijesti, kao npr. "404-Not Found requests" i "requests for pages that are already in the browsers cache".

Tip kod promatranja razlike izme�u "hitsa" i "filesa" mo�ete dobiti grube predod�be o broju ponovljenih zahtjeva posjetitelja. Što je ve�a razlika izme�u tih dviju veli�ina, više je korisnika zahtijevalo stranice koje su ve� keširali.

Sites je broj jedinstvenih IP adresa (hostnamea) koje šalju zahtjeve serveru. Trebalo bi pripaziti da se ti podaci ne zlorabe. Mnogi korisnici mogu pristupiti s neke stranice, tako�er s raznih IP adresa, pa bi se broj korisnika vašeg servera trebao jednostavno kontrolirati.

Visits se javlja kada neki udaljeni korisnik (site) šalje zahtjev za stranicom na vašem serveru prvi put. Sve dok se s iste stranice primaju zahtjevi, bez prije�enog timeout perioda, bit �e smatrani istim posjetom (visitom). Ukoliko korisnik (site) šalje zahtjev vašem serveru, i vrijeme od prošlog zahtjeva je ve�e od zadanog timeouta (po defaultu 30 min), posjet se ponovno evidentira (broji).

Kilobyte (KB) (KB) je 1024 bajta. Koristi se da prika�e koli�inu podataka koja je bila preba�ena izme�u poslu�itelja (servera) i udaljenog ra�unala na temelju podataka na�enih u logovima servera.

Site je udaljeno ra�unalo s kojeg dolaze zahtjevi vašem serveru, i baziran je na IP adresi/hostnameu udaljenog ra�unala.

URL - Uniform Resource Locator (jedinstveni na�in lociranja). Svi zahtjevi prema web-serveru moraju sadr�avati URL. URL predstavlja objekt negdje na serveru koji je dostupan udaljenom korisniku ili se javlja error (ie: 404 - Not found). URL-ovi mogu biti bilo kojeg formata (HTML, audio, grafike...).

Referrers su oni URL-ovi koji vode korisnika do vaše stranice ili uzrokuju da pretra�iva� (browser) zahtijeva nešto s vašeg servera. Veliku ve�inu zahtjeva postavljaju vaši vlastiti URL-ovi, pošto HTML stranice sadr�e linkove prema drugim objektima, kao npr. grafi�kim datotekama. Ako jedna od vaših HTML stranica sadr�i linkove prema 10 grafi�kih datoteka (slika), tada �e svaki zahtjev za HTML stranicom proizvesti 10 novih zahtjeva (hitsa) s referrerom ozna�enim kao URL vaše vlastite HTML stranice.

Search strings su dobiveni pregledavanjem referrera i tra�enjem poznatih uzoraka kod raznih pretra�iva�a. Pretra�iva�i i uzorci za pretra�ivanje (stringovi) mogu biti specificirani od strane korisnika bez konfiguracijske datoteke.

User agents je uobi�ajeni naziv za pretra�iva�e (browsere). Netscape, Opera, Konqueror... su pretra�iva�i (user agents), i svaki se na neki na�in predstavlja vašem serveru. Imajte svejedno na umu da mnogi pretra�iva�i dozvoljavaju korisniku da promijeni ime servera s kojeg pristupa vašoj stranici (reported name), pa mo�ete vidjeti falsificirano ime korisnika.

Entry/exit stranice su stranice koje se prve zahtijevaju kod pristupa (entry) i posljednje šalju zahtjev za raskidanje veze (exit). Te stranice (podaci) su prora�unavane korištenjem "vizit" logike. Kada je posjet pokrenut, zahtjevana stranica se broji kao entry stranica, i svejedno koji je posljednji zahtjevani URL, broji se i kao exit stranica.

Countries je statisti�ki prikaz koji se bazira na vršnoj domeni (com, hr, net...) zahtjevaju�e stranice. Pošto danas nije uvjet da vršna domena ozna�ava neku zemlju (npr. com - SAD), taj dijagram nije u potpunosti dosljedan. Npr. .IL domene mogu biti aktivne u Izraelu, ali mogu biti locirane u SAD-u ili drugdje. Naj�eš�e vršne domene su .COM (SAD komercijalne), .NET (mre�a), .ORG (neprofitne organizacije) i .EDU (obrazovne). Velik postotak zahtjeva tako�er bi se mogao pokazati kao nerazriješen/nepoznat, s obzirom da se za prili�no velik postotak modemskih i drugih korisni�kih ulaza ne mo�e razriješiti ime, tako da im ostaje samo IP adresa.

Response codes su definirani kao dio HTTP/1.1 protokola (RFC 2068). Te kodove generira web-server i induciraju dovršenje statusa svakog zahtjeva prema serveru.

Web server

2007-12-01 21:10:40

Ovdje mo�ete prona�i kratke naputke o raznim na�inima kreiranja Vaših Web stranica. Molimo da ih pa�ljivo pro�itate jer sadr�e odgovore na ve�inu svakodnevnih pitanja s kojima se korisnici susre�u.

Kratke napomene:

web-stranice, CGI i PHP skripte moraju se nalaziti unutar ''web/'' direktorija na poslu�itelju
po�etna stranica, koju �elite da posjetitelj vidi kada "odsurfa" na vaše stranice, mo�e biti u datoteci koju �ete izabrati izme�u ovih opcija: index.html, index.htm, index.php, index.shtml, index.php3, index.phtml, index.wml, default.html
obratite pa�nju na velika i mala slova u imenima datoteka
Primjerice, ukoliko na svoju stranicu uklju�ite sliku "Logotip.gif", a ime datoteke na ra�unalu po�inje malim slovom, dakle, "logotip.gif", nakon postavljanja stranica na poslu�itelj slika se ne�e vidjeti, iako na vašem ra�unalu u Windowsima sve izgleda normalno
izbjegavajte upotrebu nealfanumeri�kih znakova u imenima datoteka (kao što su primjerice razmaci i razni interpunkcijski znakovi, osim naravno, to�ke)

Statistika pristupa

Statistika pristupa generira se svakodnevno i nalazi se u stat direktoriju. Statistici mo�ete pristupiti na adresi http://www.vasa_domena/stat.

.htaccess datoteka

Kreiranjem datoteke .htaccess mo�ete web-poslu�itelju zadati posebne naredbe koje trebate uzeti u obzir prilikom pristupa svojim stranicama. Naj�eš�e korištena mogu�nost koju kreiranje ove datoteke pru�a jest kontrola pristupa u odre�eni direktorij i kontrola izlistavanja sadr�aja direktorija.
Prikazat �emo to na primjeru:
Pretpostavimo da samo nekim svojim prijateljima �elite omogu�iti pristup stranicama u nekom direktoriju. Tada u taj direktorij postavite datoteku .htaccess sa sljede�im sadr�ajem:

order allow,deny
allow from all
require valid-user
Authname DirectoryName
Authtype Basic
AuthUserFile /staza/do/direktorija/.htpasswd

U gornjem primjeru treba promijeniti zadnju liniju u punu putanju do datoteke koja �e sadr�avati korisni�ka imena i šifre onih korisnika kojima �elite dopustiti pristup. Spomenuta datoteka mo�e se nalaziti u direktoriju /home/sites/sitexxx/ ili nekom njegovom poddirektoriju. sitexxx �ete saznati tako da upišete pwd nakon što se logirate na server. Kada ste to obavili, trebate još samo kreirati korisni�ka imena i šifre za posjetitelje kojima je dopušten pristup. Za to �ete se trebati spojiti na server ssh-om i, za po�etak, kreirati datoteku s prvim korisnikom kojem �elite dopustiti pristup izdavanjem naredbe:

htpasswd -c /staza/do/direktorija/ .htpasswd imekorisnika
(sve upisujete u jednoj komandnoj liniji)

Svakog sljede�eg korisnika dodajete naredbom:

htpasswd /staza/do/direktorija/.htpasswd imekorisnika
(sve upisujete u jednoj komandnoj liniji)

Nakon što ste dovršili ovaj postupak, pokušaj pristupa bilo kojoj datoteci u zašti�enom direktoriju bit �e onemogu�en ukoliko korisnik ne upiše ime i šifru koju ste mu vi, gornjim naredbama, odredili.

Postoji još jedna mogu�nost koja se �esto koristi stavljanjem naredbi u .htaccess datoteku. Ona poslu�itelju odre�uje koje datoteke da prikazuje ukoliko zaprimi zahtjev koji ne mo�e ispuniti. Primjer takvog zahtjeva uklju�uje zahtjev za nepostoje�om datotekom. Da biste iskoristili tu mogu�nost, trebate kreirati datoteku za koju �elite da se prika�e umjesto uobi�ajene poslu�iteljeve poruke o grešci. Zatim u direktoriju za koji �elite promijeniti uobi�ajenu poruku kreirajte .htaccess datoteku sa sljede�im sadr�ajem:

ErrorDocument broj greske ime datoteke

Gdje "brojgreske" mo�e biti jedan od sljede�ih:

404 - javlja se kada je korisnik zatra�io nepostoje�u datoteku
401 - javlja se kada korisnik pokuša pristupiti zašti�enom direktoriju, a upisao je pogrešno korisni�ko ime i/ili šifru
500 - javlja se, izme�u ostalog, kada vaša CGI skripta vrati podatke koje poslu�itelj ne mo�e protuma�iti i prikazati

Konkretno, �elite li zamijeniti poruku greške za nepostoje�u datoteku s onime što ste sami napisali u datoteci NotFound.html, u .htaccess morate upisati:

ErrorDocument 404 /NotFound.html

Korištenjem sljede�e mogu�nosti mo�ete promijeniti ime datoteke koju �e poslu�itelj prikazati kada posjetitelj zatra�i po�etnu stranicu ili zatra�i ime direktorija, bez da je naveo koju datoteku iz njega �eli vidjeti. Takav je slu�aj, primjerice, kada za adresu upiše nešto sli�no ovom:

http://www.domena.hr/direktorij/

U gornjem �e slu�aju poslu�itelj potra�iti neke od ve� spomenutih datoteka (index.html, index.htm, index.php) u tra�enom direktoriju, a ukoliko ih ne na�e, prikazat �e listu svih datoteka u direktoriju. �elite li da poslu�itelj potra�i i prika�e neku drugu datoteku, dodajte .htaccess sa sljede�im sadr�ajem u �eljeni direktorij:

DirectoryIndex imedatoteke

"Imedatoteke" je ona datoteka koju �elite da poslu�itelj prika�e kada posjetitelj sam ne navede ime datoteke koju �eli vidjeti.
Poseban je slu�aj gornje mogu�nosti kada ne �elite da poslu�itelj ispisuje listu datoteka u direktoriju. Tada u .htaccess mo�ete dodati naredbu:

IndexIgnore *

Re�i �e poslu�itelju da prika�e listu, ali bez ijedne datoteke u njoj.
Mogu�e je zadati i samo odre�ena imena datoteka koje je potrebno isklju�iti iz prikazane liste. Sljede�i primjer pokazuje kako to posti�i:

IndexIgnore *.htm *.php

U ovom �e slu�aju biti prikazane sve datoteke, osim onih s ekstenzijom "htm" i "php".

CGI skripte

2007-12-01 21:10:30

CGI skripte su programi koje poslu�itelj izvršava, naj�eš�e radi obrade podataka koje posjetitelj popuni u nekoj HTML formi. Mnoštvo ve� gotovih CGI skripti omogu�uje gotovo potpunu interaktivnost vaših web-stranica. No, prije nastavka, molimo vas da pro�itate i razmotrite va�no upozorenje.

CGI skripte se na poslu�itelju izvršavaju s istim ovlastima koje ima vaš korisni�ki ra�un. To konkretno zna�i da CGI skripta koju ste instalirali mo�e napraviti sve ono što mo�ete i vi sami, uklju�uju�i i promjenu i brisanje vaših datoteka. Ovo svakako imajte na umu kod instalacije CGI skripti nabavljenih od nepoznatog izvora, za koje ne mo�ete jam�iti da rade samo ono za što su namijenjene.

Poslu�itelj na kojem se nalaze vaše stranice ve� je opremljen s nekoliko provjerenih, naj�eš�e korištenih skripti. To su redom:

Count.cgi - broja� posjeta vaših stranica
Formmail.pl - e-mailom šalje podatke koje je posjetitelj popunio u nekoj HTML formi
Guestbook.cgi - omogu�uje posjetiteljima vaših stranica da svoje komentare upišu u "knjigu gostiju"
Search.cgi - omogu�uje posjetiteljima da vaše web-stranice pretra�uju po klju�nim rije�ima
Forum.cgi - omogu�uje posjetiteljima vaših web-stranica da, ostavljaju�i javne poruke, diskutiraju o temama koje odredite

Nabrojene skripte se automatski instaliraju i konfiguriraju, tako da u njima nije potrebno raditi nikakve promjene. Ako ih ipak �elite mijenjati, mo�ete ih na�i u svom cgi-bin direktoriju.
Uz ve� postoje�e skripte, dopušteno je i pisanje vlastitih, a više informacija o tome potra�ite na adresi: www.cgi-resources.com. U krajnjem slu�aju, mo�ete instalirati i ve� napisane skripte, što se ne preporu�a iz gore spomenutih razloga.

CGI-Counter

Korištenjem ove skripte na jednoj ili više stranica dobit �ete broja� koji pokazuje koliko je posjetitelja u�italo doti�nu stranicu.
Naprimjer, ovu je stranicu posjetio: 001231 posjetitelj.
Da biste ovakav broja� aktivirali i na svojoj stranici, potrebno je u stranicu, na �eljeno mjesto, ubaciti sliku sa sljede�im URL-om (imenom): http://www.domena.dom/cgi-bin/Count.cgi?df=datoteka&opcije.
Ovdje trebate promijeniti:

www.domena.dom u ime svoje domene (za nas je to www.croadria.com)
cgi-bin u ime poddirektorija u kojem se nalazi skripta (kod nas je to cgi-bin)
datoteka u ime datoteke u kojoj �elite da broja� �uva podatke
opcije u dodatne opcije prikaza vašeg broja�a, nabrojane u nastavku

Opcije

dd=opcija definira oblik brojki broja�a, mogu�e vrijednosti su od A do E, npr: dd=A (LCD oblik brojeva)
ft=okvir definira debljinu okvira, mogu�e vrijednosti su od 0 do 12, npr: ft=0 (bez okvira) ft=12 (najdeblji okvir)
tr=prozirnost definira je li pozadina brojki prozirna, mogu�e vrijednosti su 0 ili 1, npr: tr=0 (pozadina nije prozirna) - tr=1 (pozadina je prozirna)
prgb=r;g;b definira boju brojeva koja se sastoji od tri komponente (crvena, zelena, plava), r,g i b mogu poprimiti bilo koju vrijednost izme�u 0 i 255, npr:
prgb=255;0;0 (daje brojeve svjetlocrvene boje)
prgb=0;255;0 (daje brojeve svjetlozelene boje)
prgb=0;0;255 (daje brojeve svjetloplave boje)
prgb=255;255;255 (daje brojeve bijele boje)

formmail.pl

Formmail je skripta kojom posjetiteljima svojih stranica omogu�ujete da u HTML formularu popune podatke koji vas zanimaju i pošalju vam ih elektroni�kom poštom. Prije korištenja skripte, dakle, trebate u svom web-editoru kreirati stranicu (formular, formu) u koju �e posjetitelj upisati �eljene podatke. Da bi forma mogla proslijediti podatke skripti, potrebno je kao metodu (method) postaviti "POST", a kao akciju (action) forme dodati sljede�i URL: http://www.domena.dom/cgi-bin/formmail.pl

Ovdje je potrebno promijeniti:

www.domena.dom u ime svoje domene (za nas je to www.croadria.com)
cgi-bin u ime poddirektorija u kojem se nalazi skripta (kod nas je to cgi-bin), pa bi, u našem slu�aju, kompletan HTML tag izgledao ovako: FORM METHOD="POST" ACTION="http://www.croadria.com/cgi-bin/formmail.pl"

Unutar svoje HTML forme mo�ete definirati vrijednosti sljede�ih polja (fields). Preporu�amo da sljede�a polja budu sakrivena (type: hidden), odnosno da ih posjetitelj ne mo�e mijenjati:

ErrorDocument brojgreske imedatoteke

"Brojgreske" mo�e biti jedan od sljede�ih:

recipient "vasa@email.adresa" - adresa na koju �elite da sti�u podaci iz forme
subject "Neki naslov" - naslov poruke koji �e stajati u porukama elektroni�ke pošte u kojima vam sti�u podaci iz forme
redirect "http://neka.adresa" - adresa web stranice koju �elite da posjetitelj vidi nakon sto pošalje podatke, naj�eš�e stranica sa zahvalom koju ste sami kreirali
required "lista,zahtijevanih,polja" - ovdje upišite polja koja posjetitelj MORA popuniti prije nego pošalje podatke. Bez njih, podaci ne�e biti poslani

Uz ova polja, mogu�e je aktivirati i nekoliko predefiniranih polja koja �e korisnik mo�i mijenjati (input fields):

email - omogu�uje posjetitelju da upiše svoju e-mail adresu kako bi ga, eventualno, mogli kontaktirati
realname - omogu�uje posjetitelju da upiše i pošalje vam svoje puno ime

Ostale informacije koje �elite saznati od korisnika dodajte u formu svojih polja za unos. U nastavku prikazujemo kako bi korištenje formmaila za slanje podataka iz neke forme moglo izgledati u izvornom HTML kodu. Primjer slobodno iskopirajte u Notepad, promijenite polja prema gornjim uputama, snimite ga s ekstenzijom ".html" i koristite kao svoju formu.

  <form method="POST" action="http://www.croadria.com/cgi-bin/formmail.pl">
  <input type="hidden" name="recipient" value="ime@vasaemailadresa.hr">
  <input type="hidden" name="subject" value="Narudzba">
  <input type="hidden" name="required" value="realname,username,phone">
  Ime i prezime:

  <input name="realname" size="40">
  <p>
  Vasa e-mail adresa:

  <input name="username" size="40">
  <p>
  Broj telefona:

  <input name="phone" size="40">
  <p>

  Ovdje dodajte Vaša dodatna polja za unos.

  <input type="submit" value="Submit">
  <input type="reset" value="Reset">
  </form>

Guestbook.cgi

Guestbook.cgi skripta omogu�uje posjetiteljima vaših stranica da na samim stranicama ostave poruku s komentarima, koju kasnije mo�ete vidjeti i vi i ostali posjetitelji stranica. Guestbook se poziva postavljanjem veze (linka) na glavnu datoteku na nekoj od datoteka vaših stranica, odnosno http://www.DOMENA/cgi-bin/guestbook/guestbook.cgi

  <a xhref="http://www.DOMENA/cgi-bin/guestbook/guestbook.cgi">Knjiga posjeta</a>

Search.cgi

Search.cgi skriptom omogu�ujete posjetiteljima da pretra�uju vaše stranice u potrazi za sadr�ajem koji ih zanima. Prije upotrebe skripte potrebno je kreirati indeks stranica na serveru, odnosno sadr�aj koji �e skripta pretra�ivati. Taj je zadatak jednostavan - dovoljno je iz web-preglednika pozvati adresu "http://www.domena.dom/cgi-bin/index.cgi". Taj je postupak potrebno ponoviti poslije svake promjene na vašim stranicama, kako bi u indeks ušli novi sadr�aji koje ste dodali.

Nakon toga, pretra�ivanje mo�ete obaviti na adresi: "http://www.domena.dom/cgi-bin/search/search.html". Ukoliko �elite promijeniti izgled formulara za pretra�ivanje, najbolje je da prepravite datoteku search.html u nekom web-editoru prema svojim zahtjevima.

Forum.cgi

Skripta Forum.cgi vašim �e posjetiteljima omogu�iti da sudjeluju u nekoj vrsti javne diskusijske grupe koju vi odr�avate. Posjetitelji �e mo�i ostavljati javne poruke i odgovarati na javne poruke drugih posjetitelja. Kao prvi korak, potrebno se identificirati skripti kao administrator. Upišite u web-preglednik adresu:
http://www.domena.dom/cgi-bin/dcforum/dcadmin.cgi i izaberite (kliknite) redom na:

http://www.domena.dom/cgi-bin/dcforum/dcadmin.cgi i izaberite (kliknite) redom na:

"Click here to continue with initial setup", nakon toga na
"Admin Utility" i na kraju na
"New User? Click here to register and create an account." nakon �ega mo�ete kreirati korisnika s administratorskim ovlastima kojeg �ete koristiti za odr�avanje foruma.

Nakon toga na stranici za administraciju mo�ete kreirati novi forum. Forumu se pristupa preko adrese:
http://www.domena.dom/cgi-bin/dcforum/dcboard.cgi
dok odr�avanje vršite preko ve� spomenute adrese:
http://www.domena.dom/cgi-bin/dcforum/dcadmin.cgi

Podr�ka

2007-12-01 21:05:50

Ulo�ili smo mnogo truda i vremena kako bismo Vam maksimalno pomogli u radu, no znajte da nas uvijek mo�ete dobiti i telefonom (od 00:00 do 24:00).

Mo�ete nam pisati na podrska@croadria.com ili se uklju�iti na forum gdje Vam i naši korisnici mogu pomo�i u nekim stvarima. �elimo Vam puno uspjeha u radu s Croadria.Com uslugama.

Microsoft Advanced Technology Day 3

2007-10-25 22:40:30

Pozdrav !

Danas sam prisustvovao Microsoftovoj konferenciji pod nazivom "Advanced Technology Day 3". Konferencija je velikim dijelom bila posve�ena web tehnologijama, tj. uslugama koje pru�amo - Web hostingu. Nakon puno godina gdje se hosting do�ivljavao kao nešto usputno, nešto što radi po defaultu ili nije to neka posebna mudrolija, današnja konferencija je dokazala da je ipak hosting u razvoju interneta i samog poslovanja izrazito bitan. Ujedno, bilo je zadovoljstvo gledati prezentaciju konkurencije te razmijeniti iskustva i s drugim hosting providerima koji su bili prisutni.

Microsoft je obe�ao da �e sve prezentacije postaviti na Web, tako da oni koji nisu mogli nazo�iti ovom eventu više detalja mogu na�i na http://www.microsoft.hr/atd3/ .

Goran Blagus
gb-blog@croadria.com

Nova usluga - Dedicirani server/kolokacija servera

2007-05-29 16:15:00

Poštovani posjetitelji,

sa zadovoljstvom Vas obavještavamo da smo našu ponudu obogatili sa dvije nove usluge:

zakup dediciranog servera
kolokacija vlastitog server

Osim novih usluga omogu�ili smo vam posebnu ponudu:

ako odabere korištenje usluge na 12 mj. prvih mjesec dana dobivate u potpunosti besplatno!

Više informacija mo�ete prona�i na našim stranicama ili nas slobodno kontaktirajte na:

mail: info@croadria.com

telefon: 01/6000960

Lijep pozdrav,

Croadria

Nova ponuda

2007-05-28 21:15:20

Pozdrav !

Uz privatna zbivanja, danas se desila i poslovna prinova. Croadria od danas nudi usluge kolokacije i dediciranih servera. Ponuda je na webu, a za više detalja mo�e se popri�ati s našom voditeljicom prodaje - Sanjom.

Kako je bio veliki razmak od zadnje posta, evo nekoliko brzopoteznih.

novi mail server je u zadnjoj fazi imao manjih hw problema. Admini ovo riješili s HPom, te �e u narednih nekoliko dana i�i obavijest o migraciji
uskoro �e biti puštena u pogon prva faza control panela. hint - https://cp.croadria.com
automatizacija poslovnih procesa
manje �ekanja kod odra�ivanja taskova
novi modeli affiliate programa

Goran Blagus
gb-blog@croadria.com

Merak mail server lagano odlazi u pro�lost ...

2007-03-02 10:00:40

Pozdrav !

Dosta razli�itih poslova kojim se bavim ne daje mi previše vremena za aktivnijim pisanjem bloga. To vam je kao da gradite ku�u - temelji su ispod zemlje i dobiva se dojam da se ništa ne radi. No, ju�er me posebno razveselila informacija od naših email administratora koja ka�e da smo ušli u finalnu fazu testiranja novog mail servera. Dobio sam i probni account i na "prvu loptu" izgleda puno druga�ije nego Merak mail server. Ve�ina funkcionalnosti je ovdje, pojavile su se neke nove, rad s mailing listama je drasti�no promijenjen (puno jednostavnije nego sada), filtriranje i antispam zaštita puno finija za podešavanje, webmail vrlo sli�an sadašnjem (manji broj skinova) ... Kre�emo s "štrikanjem" na tome, testiranja, komentiranja i sli�no. Zainteresirani korisnici mogu se javiti na moju e-mail adresu te �e dobiti probne domene i accounte ...

Pregledavaju�i po hrvatskoj hosting sceni tvrtke koje isto koriste Merak mail server kao mail platformu za svoje korisnike, primijetio sam da su neke stranice tehni�ke podrške identi�ne našim. Jednake re�enice, a i moje tipi�ne tipografske greške (kako sam ja davno pisao te tekstove, �esto griješim kod rasporeda slova u rije�i ili su mi re�enice sve nekakve "izvitoperene" - kao što se vidi iz prilo�enog), isti paragrafi - ma ono - �isti copy - paste. OK, priznat �u da ima malih razlika - razlika je u tome da smo mi u me�uvremenu ispravili tipografske greške :) Hint: Staviti u google.com da pretra�uje "Mailing lista je funkcija e-mail servera".

Goran Blagus
gb-blog@croadria.com

Nova adresa

2007-02-19 12:00:10

Poštovani posjetitelji,

sa zadovoljstvom Vas obavještavamo da smo se, zbog unaprje�enja tvrtke i poslovanja, preselili na drugu lokaciju.
Ako Vam bude zgodno, a po�eljeli ste pogledati nas novi, ve�i i ljepši prostor posjetite nas na sljede�oj adresi:

CA Internet d.o.o.
Gari�gradska 18 (produ�etak Vukovarske ceste, poslije kri�anja sa Savskom)
10 000 Zagreb

Brojevi telefona ostali su isti, odnosno:

Odjel prodaje: 01/6000 960
Faks: 01/6000 963
Korisni�ka podrška: 01/6000 966

Mail server i tarpitting

2007-01-23 11:00:20

Dobar dan !

U zadnje vrijeme zamijetio sam da nekoliko korisnika ima u�estale probleme sa kašnjenjem primljenih mailova. Razloga kašnjenju mo�e biti nekoliko:

optere�en polazišni smtp server
optere�en destinacijski smtp server (server od Croadrije)
mre�ni / hardware problemi
blacklistng smtp servera
tarpitting

Ovom prilikom osvrnuo bih se na tarpitting tj. pokušao malo razjasniti što je to i kako to radi.

Dakle, kod zaštite od SPAMa i spamera jedna od metoda zaštita je tarpitting. Zaštita radi na na�in da destinacijski server umjesto da u trenutku kada do�e do konekcije s polazišnim smtp serverom �eka odre�eno vrijeme te na taj na�in usporava komunikaciju tj. dolazni e-mail. Na ovaj na�in destinacijski smtp server se štiti od prevelikog broja konekcija / mailova od servera koji u vrlo kratkom roku �ele poslati veliku koli�inu podataka. No, kako se ovim usporavanjem nebi pogodili svi polazišni smtp serveri, potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta da polazišni smtp server bude tarpitiran tj. da se uspori komunikacija prema njemu. Postavke tj. uvjeti prema kojima Croadrija tarpitira neki smtp server:

exceeds unknown user delivery count = 20
gets denied for relaying = 1
establishes number of connections in one minute = 40
exceeds RSET session count =xxx
gets listed on DNSBL
exceeds message size = 30 MB

Kratko objašnjene:

Ako u jednom sessionu bude više od 20 nepoznatih usera. Ovo je zaštita od e-mail hammeringa tj. kada spamer pokušava isporu�iti poruku na joe@domena, john@domena, joahn@domena ...
Ako polazišni smtp �eli vršiti relaying tj. �eli predati poruku destinacijskom serveru (Croadrijinom) koji bi onda dalje trebao brinuti da se ta poruka isporu�i na drugi destinacijski server.
Ako u jednoj minuti ima više od 40 konekcija.
Broj RSET komandi u jednom sessionu je tajna, no RSET je �esto korišten kod spamera.
Ako je polazišni smtp server u bazi poznatih ip adresa kao izvor spam poruka (blacklisting)
Ako je poslana poruka ve�a od 30 MB. Maksimalna poruka koju prima Croadrijin mail servera je 10 MB.

Uz sve to postoje i iznimka. Iznimka je u tome da se smtp serveri hrvatskih internet providera ne provjeravaju prema gornjim kriterijima te se ne tarpitiraju.

Goran Blagus
gb-blog@croadria.com

Ruby on Ralis

2007-01-22 16:50:40

Dobar dan !

Isprika na ovako velikom razmaku izme�u dva posta i nije baš za pohvalu. No, svašta se zbivalo u to vrijeme (a bili su i praznici) tako da bi ipak mogli krenuti u revijalnom tonu.

Danas su nas izvijestili linux administratori da je postignut pomak na instalaciji Ruby on Rails frameworka. Ruby je u zadnje vrijeme postao vrlo popularan jezik, tako da �e uskoro i na našem podneblju sigurno biti zainteresiranih za ovom tehnologijom. Više detalja o Rubyu nalazi se na Ruby siteu.

Ujedno, iskoristio bih priliku da najavim da je server koji �e imati podršku za Ruby ve� spremljen i podr�ava PHP5 u kombinaciji s mySQL 5.

Zainteresirani korisnici mogu se javiti na info@croadria.com i dobiti test account na mjesec dana.

Goran Blagus
gb-blog@croadria.com

Istekle domene & cybersquatting

2006-11-18 08:50:20

Pozdrav !

Periodi�ki se susre�emo sa slu�ajevima kada korisnik ne produ�i svoju domenu na vrijeme, te tu istu domenu registrira neka druga tvrtka. Oni tada na toj domeni "vrte" bannere i sli�ne stvari ili u najgorem slu�aju - tra�e nekoliko stotina dolara za otkup iste. Ovim postom �u pokušati malo razjasniti što se tu dešava u nadi da �e biti što manje izgubljenih domena.

Za po�etak, malo definicija :)

�ivotni vijek komercijalne domene:

1. Domena se registrira na 1-10 godina i ima status aktivne domene.

2. Nakon isteka domena ulazi u autorenew mod

2.1. Korisnik produ�i svoju domenu i ona je ponovno aktivna
2.2. Korisnik ne produ�i domenu te ona ide na brisanje i ulazi u RDMP status (to�ka 3.)

Domena u autorenew modu je tehni�ki istekla domena i u ovom modu mo�e biti do 45 dana. Kod Croadrije, domene u autorenew modu budu aktivne 2 - 7 dana, te se nakon toga automatski deaktiviraju. 30 dana nakon isteka, domene registrirane preko Croadrije ili REGica.NET servisa se brišu tj. ulaze u RDMP (to�ka 3.). Neki registrari imaju praksu da domenu istog trena kada u�e u autorenew status brišu, tj. šalju u RDMP.

3. Redemptionperiod (RDMP)
Domena nije aktivna, domena se mo�e produ�iti no cijena produ�enja iznosi od 100 USD - 500 USD. Cijenu produ�enja domene u RDMP odre�uje registrar po vlastitom naho�enju. Tako�er, registrar nije du�an pru�iti uslugu produ�enja domene u RDMP statusu.
Domena se u ovom statusu nalazi 30 dana i samo je registrar preko kojeg je bila registrirana i mo�e produ�iti.

4. Pendingdelete
Nakon isteka RDMP statusa, domena ulazi u pendingdelete status, te �e u narednih 5 dana biti oslobo�ena za ponovnu registraciju.

Poznavaju�i ovaj proces, cybersquatting tvrtke (to su oni koji registriraju domene u namjeri da je skuplje preprodaju, la�no se predstavljaju ... Wiki definicija) aktivno prate domene koje su ušle u pendingdelete status. Tada preko mnogih registrara, ili su �ak i one same akreditirani registrari, �ekaju vrijeme brisanja domena (com/net domene se brišu svaki dan izme�u 20:00 i 24:00 po našem vremenu) te ih nanovo registriraju na sebe. U narednih nekoliko minuta aktiviraju domenu, postavljaju automatski definiran sadr�aj od raznih affiliate programa ili mo�da stranicu za otkup domene i �ekaj :) A što �ekaju ?

Pravilnik o registraciji komercijalnih domena omogu�uje registrarima da u roku od 5 dana od registracije domene, svoj zahtjev mogu stornirati te �e im upla�ena sredstva biti vra�ena. Dakle, oni �ekaju da vide da li uhva�ena domena generira dovoljno posje�enosti da putem affiliate linkova isplati trošak registracije domene, te eventualno generira neku ekstra dobit. Tako�er, �ekaju i da im se javi korisnik koji je izgubio domenu pa da istu otkupi za nekoliko stotina dolara. Ako njihov sustav procjeni da dobit nije zadovoljavaju�a, tada šalje komandu za brisanje domene i ta domena istog trena postane slobodna za novu registraciju (Napomena: u ovom slu�aju domena ne prolazi gore opisani proces brisanja).

Dakle, imate li dobro pozicioniranu domenu na pretra�iva�ima, zvu�ne rije�i u nazivu domene i zaboravili ste produ�iti domenu - velika je vjerojatnost da �e je jedan gore opisani servisa uhvatiti i od nje sebi napraviti dodatni izvor zarade.

Moj stav je da ako je domena i ušla u RDMP i ako je njezin naziv bitan za poslovanje, bolje je ulo�iti nešto više sredstava i produ�iti domenu u RDMP statusu, nego se nadati da je nitko ne�e uzeti prije vas. Svojevremeno sam se susreo s slu�ajem kada je bila uhva�ena domena od 56 znakova (?!), imala je 4 minusa u sebi i još je bila na .org ekstenziji (com/net/info su bile slobodne) i tvrtka koja je uhvatila tu domenu istu nije htjela prodati ni za 500 USD.

Goran Blagus
gb-blog@croadria.com

Tko, �to, gdje, kako, za�to ?

2006-11-14 16:10:00

Dobar dan !

U svijetlu sve ve�e popularnosti BLOG servisa i novog oblika komunikacije, mi u Croadriji smo uvidjeli da na ovakav na�in mo�emo pridonijeti boljoj komunikaciji izme�u naših sadašnjih / potencijalnih korisnika i nas - tvrtke Croadrija. Osnovna zamisao ovog bloga je da na malo druga�iji, mo�da i osobniji, na�in podijelimo informacije s vama. Komentari, analize, najave i sve ostalo vezano ne samo uz Croadriju, ve� i internet domene, web hosting, sigurnost, internet tehnologije ... nalazit �e se na ovom blogu.

Autor ovog bloga sam ja, Goran Blagus i moja trenutna funkcija je direktor Croadrije. Vjerujem da �e vam ovdje prezentirane informacije pomo�i u poslovanju i snala�enju s Internet tehnologijama. Sva pitanja, komentare, savjete, ideje, pohvale i pokude slobodno mi mo�ete slati na e-mail, a za sve ostalo postoje naše slu�bene kontakt e-mail adrese:

Pretplata - info@croadria.com
Podrška - podrska@croadria.com
Reklamacije - reklamacije@croadria.com

Goran Blagus
gb-blog@croadria.com

Translacija starih usluga

2006-03-14 12:20:40

Poštovani korisnici,

stari web paketi su modificirani te za lakše snala�enje mo�ete koristiti sljede�u tablicu:

Projekt 400 -> Basic
Projekt 650 -> Profi
Projekt 1150 -> Elite
Projekt 2200 -> Platinum

Croadria

Nove Web stranice

2006-03-13 16:00:40

Poštovani posjetitelji,

predstavljamo vam naše nove web stranice. Uz promjenu vizualnog identiteta, došlo je i do ve�ih promjena u uslugama (paketima) koje pru�amo. Pozivamo vas da malo prosurfate našim web siteom te ako nai�ete na kakvu grešku ili propust, nemojte nam to zamjeriti. U narednih par dana �emo vršiti fino uštimavanje web sitea i aktivno �emo mijenjati sadr�aj.

Puno uspjeha u poslovanju �eli vam,

tvrtka Croadria.